POVIJEST SPORTA

O POVIJESTI SPORTA

Povijest sporta je obavezni predmet na:

  • 1. godini integriranog sveučilišnog studija kineziologije na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (30 sati predavanja + 30 sati seminarske nastave);
  • 3. godini stručnog studija za izobrazbu trenera na Studijskom centru za izobrazbu trenera Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (30 sati predavanja + 15 seminarske nastave).

Nastava iz predmeta Povijest sporta održavala se od početka rada Kineziološkog fakulteta (Visoke škole za fizičku kulturu) 1959. godine pod različitim nazivima, s različitim fondom sati i na različitim godinama studija:

  • od 1959. – Historija fizičke kulture (84 sata u 3., 4. i 5. semestru),
  • od 1963. – Povijest fizičke kulture (70 sati u 3. i 4. semestru),
  • od 1968. – Povijest fizičke kulture (56 sati u 1. semestru),
  • od 1970. – Povijest sporta (45 sati predavanja +15 sati seminara u 1. semestru),
  • od 1977. – Povijest tjelesnog vježbanja (45 sati predavanja +15 sati seminara u 1. semestru),
  • od 1981. – Povijest sporta (45 sati predavanja +15 sati seminara u 1. semestru),
  • od 1993. – Povijest sporta (45 sati predavanja +15 sati seminara u 7. semestru),
  • od 1997. – Povijest sporta (30 sati predavanja +15 sati seminara u 3. semestru),
  • od 2005. – Povijest sporta (30 sati predavanja +15 sati seminara u 1. semestru),
  • od 2012. – Povijest sporta (30 sati predavanja +30 sati seminara u 1. semestru).

Predmet Povijest sporta tematski je usmjeren na povijesni razvoj tjelesnog vježbanja i sporta od prvobitne zajednice do najnovije povijesti u svijetu i Hrvatskoj. Do 1990. godine znatan je dio gradiva bio posvećen povijesti tjelovježbe i sporta drugih jugoslavenskih republika. Osnovne nastavne jedinice u raznim razdobljima bile su: stari vijek (Asirija, Egipat, Kreta, Grčka, antičke Olimpijske igre i Rim); srednji vijek i renesansa; novi vijek (prosvjetiteljstvo, filantropizam, gimnastički sustavi, moderni sport, moderni olimpijski pokret, Pierre de Coubertine, Međunarodni olimpijski odbor i Olimpijske igre). Od 1991. godine oko trećina nastavnog sadržaja pripada temama iz povijesti hrvatskoga sporta. Nastavne cjeline su: tjelesno vježbanje i sport u Hrvatskoj u starom i srednjem vijeku; stari sportovi do 1903. godine; moderni sport; Hrvatski športski savez; Hrvatski sokol; Franjo Bučar; tjelesni odgoj; olimpizam; razvoj pojedinih sportskih grana u Hrvatskoj.

Živko Radan
Živko Radan

prof. dr. sc. Živko Radan, redoviti profesor

Predmetni nastavnik od 1960. do 1985. godine

Prvi predavač Historije fizičke kulture na Visokoj školi za fizičku kulturu (VŠFK) bio je Živko Radan. Predmetni nastavnik Povijesti sporta bio je od 1960. do 1985. godine. Od 1960. bio je predavač, od 1964. godine bio je viši predavač, od 1978. godine bio je docent, a u mirovinu odlazi kao redoviti profesor.

Radan je 1949. godine diplomirao na Državnom institutu za fiskulturu u Beogradu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 1960. godine. Poslijediplomski studij završio je 1965. godine, a 1967. obranio je magistarski rad  pod naslovom Franjo Bučar i početak gimnastičkog i sportskog pokreta u Hrvatskoj. Na Fakultetu za fizičko vaspitanje Sveučilišta u Beogradu, Živko Radan je 1977. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Olimpizam u krajevima naroda Jugoslavije do 1919. godine.

Značaj i doprinos razvoju povijesti sporta u Hrvatskoj

Od 1960. godine, kada je preuzeo dužnost predavača, dr. Živko Radan napisao je niz vrijednih radova iz područja povijesti sporta. Teme njegovih radova sežu od prikaza povijesnog razvoja pojedinih sportskih grana do kompleksnih djela u kojima se sveobuhvatno opisuje životopis najvećeg hrvatskog sportskog djelatnika – Franje Bučara i razvoja olimpizma u južnoslavenskim zemljama. Radovi se odlikuju faktografskom vjerodostojnošću, dobrim uočavanjem razvojnih kretanja u povijesnim događanjima najšireg spektra, vezanima uz tjelesni odgoj i sport u Hrvatskoj. Živko Radan je nesumnjivo znanstveno utemeljio i pravilno usmjerio suvremenu hrvatsku sportsku historiografiju. Dr. Radan je odredio osnovne niti razvoja sporta, tjelesnog odgoja i olimpijskog pokreta u nas.

Historiografija Živka Radana

Od brojnih radova, središnje mjesto svakako zauzima njegov magistarski rad pod nazivom “Franjo Bučar i gimnastički i sportski pokret u Hrvatskoj” objavljen u šapirografskoj tehnici 1970. godine. U tom su radu iznesene osnove hrvatske sportske povijesti. Kroz život genijalnog Franje Bučara, dr. Radan daje sliku razvoja sporta u sklopu društveno-ekonomskih događanja u burnim vremenima hrvatske povijesti od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Dr. Radan nam otkriva i burna zbivanja u sokolskoj organizaciji, gdje se Hrvatski sokol silovito borio za hrvatski kulturni identitet. Živko Radan daje cjelovitu sliku razvoja tjelesnog odgoja, njegove prve protagoniste, prvu kadrovsku školu – “Tečaj za učitelje gimnastike”, osnivanje prvog društva pedagoga tjelesnog odgoja i borbu za daljnju afirmaciju ovog predmeta. Budući da je Bučar bio pokretač brojnih grana modernog sporta u nas, izneseni su i osnovni podaci o razvoju klizanja, skijanja, mačevanja, tenisa, nogometa, hokeja i drugih sportova.

Doktorska disertacija “Olimpizam u krajevima naroda Jugoslavije” objavljena je 1977. godine. Na osnovi do tada neistraženih arhivskih, muzejskih i drugih izvora i dokumenata, Radan je dao zornu sliku razvoja olimpizma u južnoslavenskim zemljama. Budući da se olimpizam ponajviše njegovao u Hrvatskoj, dobili smo prvi put detaljan uvid u razvoj ovog pokreta u nas. U radu se po prvi put objašnjavaju idejne osnove olimpizma, kao i njegov povijesni razvoj od antike, preko razdoblja renesanse i obnove u modernom dobu. Iscrpno je opisano formiranje Međunarodnog olimpijskog odbora i djelo Pierrea de Coubertina. Budući da je Hrvatska od svih južnoslavenskih zemalja bila najaktivnija u olimpijskom pokretu i najviše je pridonijela formiranju JOO-a, to je u radu dobila središnje mjesto.

Živko Radan napisao je i značajne priloge o povijesti sporta i tjelesnog odgoja u “Enciklopediji fizičke kulture”, izdanju Leksikografskog zavoda 1977., i “Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture” u izdanju Školske knjige 1980. godine.

U časopisu “Povijest športa”, dr. Živko Radan surađivao je deset godina i u tom je razdoblju objavio niz raznovrsnih priloga. Poglavito je pisao o povijesti skijanja i nogometa, školovanju kadrova za tjelesni odgoj, olimpizmu, dokumentima sportskih organizacija, sokolstvu, međunarodnim skupovima povjesničara sporta, muzejima i muzejskim zbirkama, sveučilišnom tjelesnom odgoju i sportu i dr.

Sveučilišni udžbenici i priručnici

Za potrebe nastave Živko Radan je napisao nekoliko priručnika i udžbenika: Kratak pregled povijesti fizičke kulture, Visoka škola za fizičku kulturu, Zagreb, 1966; Kratka povijest sporta, Visoka škola za fizičku kulturu, 1970; Pregled historije tjelesnog vježbanja i sporta, Visoka škola za fizičku kulturu Sveučilišta, 1973; Pregled historije tjelesnog vježbanja i sporta, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta, 1977. Pregled historije tjelesnog vježbanja i sporta, Školska knjiga, 1981. U sveučilišnom udžbeniku za predmet Povijest sporta pod nazivom “Pregled historije tjelesnog vježbanja i sporta”, (1977. i 1981.) dr. Živko Radan dao je cjelovit prikaz razvoja ove društvene djelatnosti od najstarijih razdoblja postojanja ljudskog društva do suvremenog doba. U drugom dijelu udžbenika autor je napisao pregled razvoja tjelesnog odgoja i sporta u bivšim jugoslavenskim republikama i pokrajinama. U trećem dijelu objavljena je kronološka tablica s podacima iz povijesti tjelesnog odgoja i sporta.

Zdenko Jajčević
Zdenko Jajčević
Zdenko Jajčević
Zdenko Jajčević

Zdenko Jajčević, viši predavač

Predmetni nastavnik od 1991. do 2007. godine

Od 1991. godine predavač na predmetu Povijest sporta bio je Zdenko Jajčević. Za vanjskog suradnika Fakulteta na predmetu Povijest sporta izabran je 1989. godine, 1991. biran je u nastavno zvanje predavača, a 1996. u višeg predavača. Diplomirao je na Fakultetu za fizičku kulturu 1973. godine na usmjerenju športsko novinarstvo, a diplomski rad pod nazivom Razvoj športske periodičke štampe u Hrvatskoj, kod mentora dr. Živka Radana, obranio je s odličnim uspjehom. Od travnja 1984. kustos je u Muzeju fizičke kulture Hrvatske, koji je djelovao kao odjel Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1991. godine nosi naziv Hrvatski športski muzej. Vlada Republike Hrvatske je 23. listopada 2003. godine registrirala Hrvatski športski muzej kao samostalnu nacionalnu muzejsku instituciju, a Zdenko Jajčević imenovan je za ravnatelja. Dužnost ravnatelja Hrvatskog športskog muzeja obnašao je do smrti u lipnju 2011. godine.

Značaj i doprinos razvoju povijesti sporta i sportske muzeologije u Hrvatskoj

Doprinos Zdenka Jajčevića kineziologiji, povijesti sporta i sportskoj muzeologiji bio je zaista velik, a u povijesti hrvatske kulture Jajčević će biti zapisan kao najzaslužnija osoba za osnivanje Hrvatskog športskog muzeja. Nešto manje od trideset godina, gotovo polovicu svog života, posvetio je sportskoj muzeologiji i stvaranju Hrvatskog športskog muzeja. To je bio njegov posao, ali i njegov hobi, a prije svega njegova istinska i duboka strast. Više je puta osobno svjedočio kako je sam vlastitim rukama selio Muzej i svu njegovu građu na nekoliko lokacija na kojima se Muzej nalazio, od Horvaćanskog zavoja 15, zatim u Ilicu 7, pa nekoliko godina nakon toga u Ilicu 13 i konačno prije dvije godine u Prašku 2, gdje se Muzej i danas nalazi. Moguće je konstatirati kako je Hrvatski športski muzej kao institucija koja u svome opusu djelovanja nastupa kao čuvar nacionalne baštine i povijesne građe od posebnog značaja na temu tjelovježbe i sporta životno djelo Zdenka Jajčevića. Pored toga ostavio je značajan trag u historiografiji sporta kao jedan od najplodnijih autora. U njegovom publicističkom radu naročito se ističu knjige Olimpizam u Hrvatskoj (2007.), 225 godina športa u Hrvatskoj (2010.) i Povijest športa i tjelovježbe (2010) koje predstavljaju prve sinteze i prve ikada objavljene cjelovite tekstove o povijesti i razvoju olimpizma i olimpijskoga pokreta odnosno sporta i sportskog pokreta u Hrvatskoj.

Publicistička djelatnost u području povijesti sporta

Zdenko Jajčević je objavio 16 monografskih izdanja iz područja povijesti sporta od kojih se ističu: Sportska publicistika u Hrvatskoj, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb 1987., Sto godina skijanja u Zagrebu, Zagrebački skijaški savez, Zagreb 1994., Stoljeće stolnog tenisa u Hrvatskoj, Hrvatski stolnoteniski savez, Zagreb 2002., Olimpizam u Hrvatskoj, Libera Editio, Zagreb 2007., Antičke olimpijske igre i moderni olimpijski pokret do 1917. godine, Libera Edtio, Zagreb 2008., 225 godina športa u Hrvatskoj, Streljački savez Osječko-baranjske županije, Osijek 2010. i Povijest športa i tjelovježbe, Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta u Zagrebu i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010. U časopisu Povijest sporta objavio je 45 članaka u razdoblju od 1981. do 1999. godine. Objavljivao je članke s temom iz povijesti šaha i hokeja na ledu, narodnih sportskih nadmetanja, sportske publicistike, sportskih godišnjica, sportskih muzeja, olimpizma i dr. Od 1980. suradnik je u časopisu Povijest sporta, a od 1983. do 1999. godine član je uređivačkog odbora. Tehnički urednik toga časopisa bio je od br. 88 (1991), do br. 120 (1999). Bio je član uredništva časopisa Hrvatskoga olimpijskoga odbora Olimp te urednik priloga Povijest hrvatskoga športa od 1999. do 2009. godine u kojima je objavio više od 30 članaka iz povijesti hrvatskoga sporta. Autor je više od 2000 enciklopedijskih natuknica i članaka u različitim izdanjima Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ (Sportski leksikon, Enciklopedija Jugoslavije, Hrvatska enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon, Nogometni leksikon i dr.). U periodičkim izdanjima (Vjesnik, Sportske novosti, Slobodna Hrvatska, Večernji list, Jutarnji list, Sportska tribina, Zagrebački sport, Sprint, Sport magazin, Revija ski kluba Rijeka, Hrvatski vojnik  i dr.) objavio preko tri stotine vijesti, članaka i feljtona. U razdoblju od 1984. do 2005. godine bio je autor 33 izložbe na temu povijesti hrvatskoga sporta. U razdoblju od 1996. do 2000. godine u suradnji sa Hrvatskom radio-televizijom Zdenko Jajčević napisao je scenarij i s redakcijom obrazovnog programa HRT-a, realizirao uz pomoć građe Hrvatskog športskog muzeja jedanaest televizijskih filmova. To su film Život i djelo Franje Bučara u trajanju od 50 minuta i serija od 10 filmova Povijest hrvatskog športa. Svaki film posvećen je razvoju jedne sportske grane (atletika, biciklizam, boks, košarka, nogomet, plivanje, rukomet, tenis, veslanje i vaterpolo) u trajanju od 30 minuta.Zdenko Jajčević je također publicirao radove u monografskim, enciklopedijskim, leksikalnim i periodičnim izdanjima.

Muzeološka i druge djelatnosti u području sporta

Od 1984. godine sakuplja predmete i formira odjele Muzeja, priređuje izložbe, drži javna predavanja, publicira najraznovrsnije tekstove iz povijesti i muzeologije tjelovježbe i sporta. Pokrenuo je akcije i realizirao otkup i donacije preko stotinu ostavština i zbirki sportaša, sportskih djelatnika i organizacija. Vodio je poslove oko podizanja spomenika Franje Bučara na Trgu sportova (danas Trg Krešimira Ćosića) u Zagrebu tijekom studenom 1991. godine i biste Franje Bučara na Kineziološkom fakultetu u veljači 2002. godine. Tajnik Komisije za povijest sporta Saveza za fizičku kulturu Hrvatske bio je od 1984. do 1990. godine. Bio je i tajnik Hrvatskog društva za povijest sporta, osnovanog 18. travnja 1991. godine. Sudjelovao je u akciji uređivanja groba prvog učitelja tjelovježbe u Zagrebu, Miroslava Singera, na Mirogoju 1987. godine. Godine 2005. napisao je muzejski elaborat za izložbeni i muzejski postav Muzejsko-memorijalnog centra Dražen Petrović. U istom je Muzejsko-memorijalnom centru postavio stalni postav 2006. godine. Surađivao je s nizom muzeja, knjižnica i arhiva u Hrvatskoj u vezi priređivanja izložbi, razmjene i verifikacije građe i posudbi predmeta. Radio je do zadnjeg dana na pripremi stalnog postava Hrvatskog športskog muzeja u Zagrebu. Godine 2000. sudjelovao je u radu Komisije predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, za izradu Strategije hrvatskog športa. U lipnju 2003. inicirao je osnivanje Sekcije za povijest tjelovježbe i športa pri Hrvatskom nacionalnom odboru za povijesne znanosti. Na drugom i trećem Kongresu hrvatskih povjesničara koji su održani u Puli 2004. i na Braču 2008. godine bio je moderator Sekcije za povijest športa.

Ragbi

Zdenko Jajčević ostvario je značajne sportske rezultate kao igrač i trener ragbija. Za ekipu Ragbi kluba Zagreb nastupao je kao igrač dvadeset godina (1965.-1985.) i za to vrijeme odigrao je oko 800 utakmica. Za ragbi reprezentaciju Jugoslavije nastupio je jedanaest puta. Trener Ragbi kluba Zagreb bio je od 1974. do 1994. i 1997. godine. Za to vrijeme ekipa je sedam puta osvojila državno prvenstvo (1975.-1978., 1980.-1981. i 1994.) i tri puta Kup (1974., 1980. i 1981.). Bio je trener ragbi reprezentacije Jugoslavije 1975.-1976., 1980. i 1982.-1988. Prvi je izbornik Hrvatske ragbi reprezentacije 1990.-1993., a reprezentaciju Hrvatske vodio je i na Mediteranskim igrama u Francuskoj 1993. godine. Od rujna 2000. do svibnja 2005. bio je trener Prvog ženskog ragbi kluba Viktorija. Godine 2003. bio je izbornik Hrvatske ženske ragbi reprezentacije na prvom Prvenstvu Europe u ragbiju 7 u Lunelu (7. mjesto). Godinu dana kasnije, na drugom Prvenstvu Europe u Limogesu također je osvojio sedmo mjesto.

Nagrade i priznanja

Nositelj je niza priznanja i nagrada za svoj rad od kojih se ističu: Značka Društva pedagoga fizičke kulture Repulike Hrvatske (1994.), Državna nagrada za šport Franjo Bučar (2001.), odlikovanje Predsjednika Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Franje Bučara (2006.) i nagrada Hrvatskoga olimpijskoga odbora za životno djelo Matija Ljubek (2006.).

NAKON ŠTO ODSLUŠATE I POLOŽITE POVIJEST SPORTA:

 
  • Naučit ćete razumijevati kontekst nastanka i razvoja sporta i tjelovježbe u Svijetu i Hrvatskoj.
  • Upoznat ćete i razumjeti najvažnije društvene, političke, ekonomske, kulturne i druge čimbenike koji su utjecali na nastanak i razvoj sporta i tjelovježbe.
  • Upoznat ćete se s osnovama povijesti kao znanosti i dobiti uvid u najvažnija historiografska dijela iz sporta.
  • Usvojit ćete koncept uspostavljanja uzročno-posljedičnih veza i razumjeti mehanizam njihovog djelovanja u povijesti sporta i tjelovježbe.

Konzultacije:

 

ZA STUDENTE PRVE GODINE STUDIJA – seminarski radovi

utorkom u 16:15 sati

 

ZA SVE STUDENTE – sva druga pitanja (prijepisi, potpisi, ispiti i sl.)

utorkom u 13:00 sati

kancelarija 117

 

sati predavanja

sati seminarske nastave na sveučilišnom studiju

sati seminarske nastave na stručnom studiju

predmetna nastavnika

posjet Hrvatskom športskom muzeju